
Devet žena optužilo je Džareda Leta za neprimereno ponašanje, uključujući i incidente sa maloletnicama.
Predstavnik američkog glumca i muzičara Džareda Leta demantovao je optužbe za sek*ualno nedolično ponašanje, nakon što je u subotu američki portal „AirMail“ objavio tekst u kojem devet žena optužuje glumca za neprimereno ponašanje, od kojih su se neki incidenti dogodili dok su devojke bile maloletne.
Jedna anonimna žena, manekenka i muzička producentkinja, izjavila je da je 2006. godine, kada je imala 16 godina, Leto prišao njoj u jednom kafiću u Los Anđelesu i uhvatio je za ruku. U tom trenutku, sedeo je sa glumicom Ešli Olsen, koja je tada imala 19 godina i za koju se govorilo da je u vezi sa njim.
„Spustila sam pogled i videla da je to Džared Leto“, rekla je žena. „Razmenili smo nekoliko rečenica, i uzeo je moj broj.“
Dodala je da je nekoliko dana kasnije, Leto pozvao njen dom usred noći i pozvao je na žurku koju je organizovao u svojoj kući. Rekla je da su pozivi nastavili da stižu naredne tri nedelje, „uvek u 1, 2, 3 ujutru“, iako je odbila poziv. Razgovori su, prema njenim rečima, „poprimili sek*ualni ton“.
Bivša manekenka, Laura La Ru, sada 33-godišnjakinja, takođe je ispričala sličnu priču o susretu sa Letom 2008. godine, kada je i ona imala 16 godina. U razgovoru za „AirMail“ ispričala je da je Leta upoznala na humanitarnoj večeri za prava životinja u privatnoj rezidenciji na Beverli Hilsu, gde ju je, kako kaže, „intenzivno posmatrao“. Tada je Leto imao 36 godina. Danas ima 53.
La Ruova je dodala da je prilikom jedne druge posete, Leto izašao iz sobe potpuno go.
U odgovoru na njene tvrdnje, Letov predstavnik je izjavio: „Njihova komunikacija ne sadrži ništa sek*ualno niti neprimereno, a gospođa La Ru je kasnije konkurisala za posao Letove lične asistentkinje, što dodatno potvrđuje da nije bilo ničeg neprimerenog u njihovoj interakciji.“
La Ru, međutim, poriče da je ikada konkurisala za tu poziciju.
U odgovoru na izveštaj „AirMaila“, Letov predstavnik je saopštio da „sve optužbe kategorički odbacuju“ i tvrdi da su neke interakcije pogrešno proutmačene, dok za druge događaje tvrdi da se uopšte nisu dogodili. Sam glumac se javno još uvek nije oglasio.
Bez obzira na krivicu ili nevinost, ovi izveštaji ponovo su pokrenuli mnogo širu diskusiju — onu koja još uvek nije razrešena. Kada je poznata ličnost optužena da iskorišćava mlade devojke, šta zakon zapravo može da uradi?
Pored već navedenih optužbi na račun Džareda Leta, tu je i najpotresnija priča — žena koja kaže da je imala 18 godina kada ju je Leto, tokom posete njegovom domu, izložio svom telu, samozadovoljavao se pred njom, uhvatio je za ruku i stavio je na sebe. Navodi da su razgovori sa njim započeli dok je još bila maloletna.
U intervjuima, nekoliko žena je opisalo isto osećanje — zbrku, zastrašenost i sumnju u sebe. Bile su tinejdžerke. On je bio svetski poznata rok zvezda. Nisu znale kako da protumače šta se dešava — ali su znale da nešto nije u redu.
U SAD-u postoji više zakona koji se bave ovakvim situacijama — posebno kada su u pitanju maloletnici. Na saveznom nivou, član 18 U.S. Code zabranjuje upotrebu telefona, interneta ili drugih sredstava komunikacije za „namerno nagovaranje, podsticanje ili ubeđivanje“ maloletnog lica na bilo koji oblik sek*ualne aktivnosti.
To uključuje i ponašanja koja se smatraju „pripremom“ za zlostavljanje, a ne samo fizičke radnje. Kazna? Doživotna zatvorska kazna, sa obaveznim minimumom od 10 godina.
Čak i bez sekualnog odnosa ili fizičkog kontakta, sekualna komunikacija sa maloletnicima može predstavljati ozbiljno krivično delo. To uključuje noćne telefonske pozive sek*ualne prirode, digitalne poruke, pa čak i lične susrete u kojima se koristi moćna pozicija kako bi se manipulisalo ili testirale granice.
Postoje i državni zakoni. U Kaliforniji, gde se većina navodnih incidenata dogodila, izlaganje genitalija u prisustvu maloletnog lica — posebno iz sek*ualnih pobuda — može biti klasifikovano kao krivično delo.
Sek*ualno uznemiravanje, definisano kao neželjeno dodirivanje intimnih delova tela radi zadovoljstva, takođe je krivično delo koje može rezultirati zatvorskom kaznom i obavezom upisa u registar prestupnika.
Dakle, iako javnost možda diskutuje o tome da li je „linija pređena“, zakon bi mnoge od ovih optužbi shvatio vrlo ozbiljno — ukoliko budu formalno prijavljene i istražene.
Jedan od razloga zašto se ove priče pojavljuju tek sada, godinama kasnije, jeste što zakon konačno pruža više vremena žrtvama da progovore.
U Kaliforniji i još nekim državama, rokovi zastarelosti za sek*ualne zločine — naročito kada su maloletnici u pitanju — u poslednjim godinama su produženi ili potpuno ukinuti.
Žrtve sada mogu imati pravo da podnesu tužbu sve do 40. godine života (ili čak kasnije, u zavisnosti od toga kada su shvatile posledice zlostavljanja). U građanskim slučajevima, žrtve mogu tražiti naknadu za emotivnu traumu, čak i ako nema krivične optužnice.
Leto nije prvi poznati muškarac optužen za nedolično ponašanje prema maloletnicima. R. Keli je 2022. godine osuđen na 30 godina zatvora zbog federalnih optužbi za reketiranje i sek*ualnu trgovinu maloletnicama.
Harvi Vajnstin je takođe iza rešetaka — osuđen za višestruka silovanja u dve države. Roman Polanski je pobegao iz SAD nakon što je priznao krivicu za nezakonit sek*ualni odnos sa 13-godišnjakinjom sedamdesetih godina. Nikada se nije vratio.
Ali drugi — Kevin Spejsi, Merilin Menson, Drejk Bel — prošli su različito. Neki su oslobođeni. Neki su prihvatili nagodbe. Neki su izgubili karijere. Malo ih je završilo u zatvoru.
Zašto? Zato što je optužbe protiv poznatih ličnosti izuzetno teško procesuirati. Žrtve se često suočavaju sa zlostavljanjem na internetu, nevericom ili pretnjama po karijeru. Retko postoji fizički dokaz. A čak i kad postoji, razlika u moći otežava pokretanje slučaja — a kamoli dobijanje presude.
Trenutno, protiv Džareda Leta ne postoje krivične optužnice. Nije potvrđeno da su podnete policijske prijave. Iako se javilo više žena, nije jasno da li je pokrenuta zvanična istraga.
Ali to bi moglo da se promeni — i to brzo. Ako makar jedna žena podnese prijavu i tužilaštvo proceni da postoji dovoljno dokaza, slučaj može biti otvoren. Ishod bi zavisio od starosti u trenutku incidenta, roka zastarelosti i postojanja digitalnih dokaza ili svedočanstava.
Građanske tužbe su još jedna mogućnost. One zahtevaju niži nivo dokaza i često se rešavaju brže nego krivični slučajevi.
Čak i ako Leto u potpunosti izbegne sud, posledice mogu biti ozbiljne. Studiji mogu distancirati projekte od njega. Sponzori mogu odustati. A poverenje javnosti — kad se jednom izgubi — teško se vraća.
Komentari (0)
Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.