
Učešće na Pesmi Evrovizije za zemlje učesnice predstavlja značajan finansijski poduhvat, koji obuhvata različite troškove od same prijave do finalnog nastupa.
Iako se iznosi razlikuju u zavisnosti od veličine i ekonomskog statusa zemlje, svi učesnici moraju da planiraju budžet koji pokriva sledeće stavke:
Svaka zemlja plaća kotizaciju Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) za pravo učešća. Ova naknada varira:
Nemačka je 2023. godine platila oko 473.000 €.
Španija je 2024. godine platila 334.432 €.
Grčka je za 2024. godinu izdvojila 176.647 €, dok je za 2025. planirano 143.243 €.
Irska je 2024. godine platila 101.090 €.
Severna Makedonija je 2022. godine platila 39.143 €.
Srbija uglavnom plaća između 100.000 i 150.000 €.
Ove kotizacije se određuju na osnovu principa solidarnosti, uzimajući u obzir veličinu populacije, ekonomski status i potencijalnu gledanost svake zemlje.
Pored kotizacije, zemlje snose i dodatne troškove koji uključuju, ali se ne ograničavaju na:
U skladu sa tim ukupni troškovi učešća često dostižu značajne iznose:
Dakle, za „prosečan“ nastup je potrebno 200-300.000 evra, dok je za nešto raskošnije i esktravagantnije nastupe potrebno izdvojiti oko 500.000 evra.
Neke zemlje ulažu dodatna sredstva u promociju i produkciju:
Azerbejdžan je 2010. godine potrošio preko 1,6 miliona € na nacionalni izbor, promociju i nastup. Sponzori često igraju ključnu ulogu u finansiranju učešća, pokrivajući deo ili sve troškove.
Zemlja domaćin snosi dodatne troškove organizacije takmičenja:
Velika Britanija je 2023. godine potrošila između 8 i 17 miliona funti, uz dodatnih 10 miliona funti od vlade i 4 miliona funti od lokalnih vlasti.
Međutim, organizacija takmičenja može doneti značajne ekonomske koristi, kao što je bio slučaj sa Liverpulom, koji je zabeležio ekonomski rast od 54,8 miliona funti tokom Evrovizijske nedelje.
Jedan od najkontroverznijih finansijskih aspekata Evrovizije jeste automatska kvalifikacija tzv. „Velike petorke“ – Francuske, Nemačke, Italije, Španije i Ujedinjenog Kraljevstva. Ove zemlje, kao najvažniji finansijeri takmičenja, direktno se plasiraju u finale, zaobilazeći polufinala, iako neke od njih često završavaju pri dnu tabele.
Ova privilegija, međutim, ima svoju cenu. Kao najveći finansijski donatori, ove nacije snose veliki deo ukupnih troškova Evrovizije. Kada se Italija vratila na takmičenje 2011. godine posle četrnaestogodišnje pauze, odmah joj je dodeljen status članice „Velike petorke“, ne zbog takmičarskih rezultata, već zbog visine novčanog doprinosa.
U suštini, radi se o sistemu „plati da bi igrao“. Evropska radiodifuzna unija bi teško mogla da finansira takmičenje bez ulaganja ovih ključnih članica, pa im je zagarantovano mesto u finalu kako bi se osigurala njihova stalna podrška i finansijska stabilnost festivala.
Iako trenutno nema javno dostupnih podataka o tačnim troškovima nastupa Princa od Vranja na Evroviziji 2025. Međutim, na osnovu prethodnih iskustava i opštih informacija o troškovima učešća na ovom takmičenju, može se pretpostaviti da su ukupni izdaci za nastup Srbije ove godine iznosili između 200.000 i 300.000 evra.
Ova procena uključuje:
Učešće na Pesmi Evrovizije zahteva pažljivo planiranje i značajna finansijska ulaganja. Dok veće zemlje mogu lakše da podnesu ove troškove, manje zemlje se često suočavaju sa izazovima u pronalaženju potrebnih sredstava, što ponekad dovodi do povlačenja iz takmičenja. Ipak, mnoge zemlje smatraju da su koristi od učešća, u vidu međunarodne promocije i kulturnog predstavljanja, vredne uloženih sredstava.
Komentari (0)
Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.