
Badnji dan zauzima posebno mesto u narodnoj tradiciji i običajima, jer predstavlja vreme pripreme, smirenja i duhovnog okupljanja pred najradosniji hrišćanski praznik – Božić.
Od davnina se verovalo da se na ovaj dan sve što se učini i pomisli odražava na čitavu godinu koja sledi, zbog čega su naši preci s posebnom pažnjom poštovali brojne običaje i verovanja vezane za Badnji dan i Badnje veče.
Za ovaj dan, uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika, vezuju se brojna zanimljiva narodna verovanja i običaji koje su naši preci s velikom pažnjom i poštovanjem obavezno poštovali, verujući da od toga zavisi mir, sreća i napredak cele porodice u godini koja dolazi.
Prema narodnim verovanjima, oni koji su se tokom godine posvađali s nekim, trebalo bi da se upravo na Badnji dan pomire. Smatralo se da je to pravi trenutak za praštanje i smirenje strasti, kako bi naredna godina započela lepo, bez svađa i sukoba, jer je, kako se verovalo, ljudski grešiti, ali i praštati.
Takođe, za Badnje veče vezan je običaj razbijanja oraha, kako bi se, prema njihovom izgledu, moglo naslutiti kakvo će biti zdravlje i sreća ukućana. Pored toga, jedan od zanimljivijih običaja podrazumeva da se mak konzumira sutradan, na sam dan Božića, jer se veruje da onome ko ga jede donosi obilje i mnogo novca.
Pored svih ovih verovanja i običaja koji krase našu bogatu tradiciju i prenose se s kolena na koleno, važno je i da se sutra uputi molitva Bogu za blagostanje, zdravlje i mir u porodici, jer se veruje da se sa čistim mislima i dobrim željama dočekuje jedan od najvažnijih dana u godini.






Gluposti