Pravoslavni vernici rano ujutro odlaze na liturgiju, a oni koji su postili veliki božićni post, odlaze na pričest.
Na Božić, prema starom narodnom običaju, u kuću dolazi specijalni gost koji porodici prvi čestita ovaj veliki praznik.
Još sa vrata doziva domaćina i ostale ukućane, pozdravljajući ih sa "Hristos se rodi", na šta mu oni uzvraćaju rečima "Vaistinu se rodi".
Taj specijalni gost je obično muško kršteno dete, a u narodu se zove položajnik ili polažajnik. Treba da bude zdrav, krepak i veseo, kako bi cele naredne godine donosio sreću u kuću. Običaj je da ga domaćica daruje nekim simboličnim poklonom u znak zahvalnosti, nakon što domaćinima izrekne lepe želje, a onda zapali grančicu badnjaka i ubaci u peć.
Za svečani ručak se cela porodica okuplja oko bogate božićne trpeze, na kojoj se nalazi voće, povrće, meso, hleb, kolači i razna druga jela. Na sto se iznosi pogača česnica, u koju se stavlja metalni novčić (zlatni, srebrni, ili običan). Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom, i potom lomi na onoliko delova koliko ima ukućana. Po narodnom verovanju, onaj ko dobije deo u kome je novčić – biće srećan cele godine.
Domaćini tradicionalno na Badnji dan peku pečenicu, obično prase, koje se na trpezu iznosi na Božić. U nekim mestima mladići tradicionalno poklanjaju devojkama božićnicu – ukrašenu jabuku , ali se taj običaj do sada malo gde zadržao.
Nakon svečanog porodičnog ručka, posećuju se prijatelji, rodbina i kako bi se družili i jedni drugima čestitali praznik.
U narodu se od davnina verovalo da će sve što se okopa motikom uroditi plodom ako bi na Božić padala kiša.
Comments (0)
There are no comments. Be the first and leave a comment.